Fanatizam se sastoji od udvostručavanja vaših napora kada ste zaboravili svoj cilj. George Santayana

EUradionice

Praktičan pristup EU fondovima

Uvod u EU fondove i projekte

Uvod u EU fondove i projekte

EU fondovi

EU fondovi su u biti financijski instrumenti za potporu provedbi EU politika prvenstveno u državama članicama, ali i kroz suradnju s svijetom. Financijski instrumenti se vremenski ograničavaju na financijske perspektive u trajanju od 7 (sedam) godina za ugovaranje, a zatim do 3 godine za završetak provedbe ugovorenih aktivnosti. Trenutno završava perspektiva 2014-2020 u aspektu ugovaranja, a slijedeće 3 godine, u slučaju Hrvatske, će biti namjenjeno samo za provedbu već ugovorenih aktivnosti.

Ključna područja EU politika su podijeljena na slijedeće sektore:

  • Kohezija
  • Regionalni razvoj
  • Socijala
  • Ruralni razvoj
  • Pomorstvo i ribarstvo

Kohezijska politika ima za ciljeve:

  • otvaranje radnih mjesta
  • povećanje poslovne konkuretnosti
  • gospodarski rast
  • održivi razvoj
  • poboljšanje kvalitete života

Ukoliko imate ideju koja se može povezati s gore navedenim ciljevima kohezijske politike, to znači da je vaša ideja specifičan cilj projekta, dok je cilj kohezijske politike, opći cilj vaše ideje.

Financijska omotnica

Republika Hrvatska imala je na raspolaganju 10,67 milijardi EUR, od toga na ime kohezijske politike (regionlnog razvoja i socijale) 8,4 milijarde EUR, 2 milijarde na ime ruralnog razvoja te samo 253 milijuna za razvoj pomorstva i ribarstva. Do sada je ugovoreno skoro 90% sredstava, međutim korisnicima je isplaćeno samo 31% ugovorenih sredstava, što ukazuje na probleme u provedbi EU projekata, jer dinamika isplata ovisi o dovršenosti pojedinih faza u provedbi projekata, ili po okončanju projekta.

Strateški dokumenti

Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske unije predstavlja krovni dokument kojim je RH, pristupila Europskoj uniji 1.7.2013. godine, te se od tog dana RH obvezala na uplaćivanje članarine u proračun Europske unije u iznosu od 480 mil EUR godišnje, što znači da će u praksi RH uplatiti u središnji proračun EU oko 5 milijardi EUR do 2023. godine. Međutim to ne znači da će RH dobiti 5,67 milijardi EUR do 2023. godine. RH će dobiti samo onoliko sredstava za koliko dokaže da će doprinjeti općim ciljevima EU politikama u ključnim područjima do ograničenih sredstava u pojedinom ključnom području.

Temeljni strateški dokument Europske unije naziva se “Europa 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast”. Nažalost, od tako ambicioznog naziva, u praksi se jako malo toga ostvarilo, prvenstveno zbog isključivosti zemalja članica koje nisu prihvatile europsku perspektivu, već se čvrsto drže u svojim nacionalnim okvirima i ne prepuštaju interne vrijednosti, opći i europski uključivim vrijednostima. Zbog toga se dogodio i izlazak iz Europske unije od strane Ujedinjenog Kraljevstva upravo u godini strateškog dokumenta, 2020.

Programski dokumenti

Ključna područja EU politika se operativno razrađuju u dokumenti za svako pojedino područje. Operativni programi imaju svoju ulogu u kontekstu prilagodbe razvoju pojedine EU projekte na temelju povratne informacije (evaluacije) provedenih aktivnosti i naučenih lekcija s terena, te se prioriteti mogu mijenjati. Tako smo imali promjenu prioriteta prilikom nabave medicinske opreme  zbog pandemije Covid-19, te su tom prilikom sredstva iz kohezijske politike preusmjerena, odmah.

Nacionalni dokumenti u RH vezani uz EU fondove i projekte

Svaka članica treba zakonski urediti potrošnju EU sredstava u svojoj nadležnosti, a s te osnove su izglasani:

  • Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u RH za razdoblje 2014-2020 (NN 92/14).
  • Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem “ulaganje za rast i radna mjesta” (NN 107/14, 15/17)
  • Pravilnik o prihvatljivosti izdataka u okviru Europskog socijalnog fonda (NN 149/14)
  • Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 143/14)

Bespovratna sredstva

Za potrebe provedbe aktivnosti EU politka, ugovaraju se EU projekti putem sporazuma, a na ime prihvatljivih troškova se isplaćuju bespovratna sredstva. Bespovratna sredstva su financijska sredstva procjenjenih troškova EU projekta za ograničeno vrijeme trajanja sporazuma. U većini slučajeva, prihvatljivi troškovi predstavaljaju samo dio ukupnih troškova projekta jer se očekuje sufinanciranje troškovi i od strane korisnika bespovratnih sredstava pošto imovina nakon projekta ostaje u vlasništvu korisnika. U slučaju nenamjenskog trošenja, bespovratna sredstva se mogu uskratiti. Bespovratna sredstva se dodjeljuju na temelju projektnog prijedloga koji razrađuje projektnu ideju, a zatim se projektni prijedlozi boduju prema unaprijed predviđenom kriteriju uspjeha. Detalji dodjele bodova se obrađuju u javnom pozivu (natječaju) koji prethodi ocjenjivanju projektnih ideja.

Tijek prijave i ocjene projektnog prijedloga

Javni poziv (natječaj) može biti otvoreni poziv, za sve zainteresirane, ili ograničeni poziv, koji se upućuje samo unaprijed određenim subjektima vezano uz djelatnost. U pozivu se navode svi relevantni dokumenti i obrasci putem kojih je potrebno razraditi projektnu ideju za koju se žele osigurati bespovratna sredstva. Vrlo je važno poslati projektni prijedlog do propisanog roka, obično je naveden datum i sat zaprimanja. Projektni prijedlog prvo prolazi kroz administrativnu provjeru, provjeru prihvatljivosti prijavitelja i partnerskih organizacija (ukoliko je bila obveza), provjera prihvatljivosti projektnih aktivnosti, ocjenjuje se kvaliteta projektnog prijedloga, provjeravaju se prihvatljivost izdataka, a zatim se donosi odluka o financiranju, te se poziva korisnika na potpis sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

Objava javnih poziva (natječaja) za projektne ideje

www. strukturnifondovi.hr

Uloge ustanova u procesu iniciranja i provedbe javnih poziva i EU projekata

  • Koordinator
  • Upravitelj
  • Revizor
  • Posrednik 1
  • Posrednik 2
  • Ovjeravatelj

Najave javnih poziva

Kako bih se korisnici mogli pravovremeno prijaviti na javni poziv, potrebno je vrijeme za razradu ideja jer od samog poziva često je određeno najviše 60-90 dana za prijavu projektne dokumentacije. Naravno da 60-90 dana u nekim slučajevima je dovoljno ako korisnik već ima razrađen projektni koncept, međutim ako nema, projektna ideja možda neće biti dovoljno kvalitetno obrađena u odnosu na koncepte drugih korisnika. Nema pravila koji je prisutp bolji, ali najbolja praksa ukazuje kako korisnici koji planiraju projektnu ideju provesti po svaku cijenu, najčešće i dobivaju najviše bodova prilikom ocjenjivanja.

Državne potpore – Potpore male vrijednosti (de minimis potpore)

Europska komisija je propisala “de minimis” potpora kako bih se ograničila vrijednost isplata bespovratnih sredstava do 200.000 EUR tijekom 3 fiskalne godine (tekuća godina + 2 slijedeće godine) u cilju provedbe načela konkuretnosti gospodarstvenika. Ukoliko poduzetnik dobije u navedenom razdoblju više od navedenog iznosa, država članica mora tražiti povrat sredstava od poduzetnika. Sva povezana poduzeća se smatraju jednim poduzetnikom. Poduzetnik mora potpisati “Izjavu o korištenim potporama male vrijednosti propisani obrazac).

Ključni elementi javnog poziva

Ključni elementi javnog poziva uključuju:

  • najniži iznos prihvatljive ideje
  • najviši iznos prihvatljive ideje
  • maksimalni postotak sufinanciranja prihvatljivih troškova
  • razdoblje prihvatljivih troškova
  • krajnji rok završetka projekta
  • prihvatljivi korisnici prema djelatnosti
  • obvezno partnerstvo
  • kriterij isključivosti
  • prihvatljivost projektnih aktivnosti
  • prihvatljivost izdataka aktivnosti
  • metode isplate
  • kriteriji odabira projekata i maksimalni broj bodova
  • minimalni broj bodova prema pojedinačnom kriteriju
  • rok za prigovor

Kriteriji za odabir projekata i maksimalni broj bodova

  • Relevatnost projekta 35%
  • Stručnosti i kapacitet prijavitelja 20%
  • Procjena rizika projekta 20%
  • Omjer troškova i rezultata 10%
  • Održivost projektnih rezultata nakon završetka projekta 10%
  • Horizontalne time (zaštita okoliša, ravnopravnost spolova, itd.) 5%

 

Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava

Sporazum se sastoji od:

  • Sporazum
  • Opći uvjeti
  • Posebni uvjeti
  • Obrazac projektnog prijedloga (ideja)
  • Postupci nabava za neobveznike Zakona o javnoj nabavi (NOJN)
  • Izvješće nakon provedbe projekta
  • Pravila o primjeni financijskih korekcija

Opći uvjeti

  • Opći uvjeti sastoje se od:
  • Razdoblje provedbe i obustave
  • Plaćanja
  • Izmjene ugovora
  • Odgovornost za štetu i raskid ugovora
  • Uvodne i završne odredbe

Posebni uvjeti

  • Posebni uvjeti sastoje se od:
  • Ugovorne strane
  • Predmet sporazuma
  • Relevantna vremenska razdoblja
  • Partnerske organizacije
  • Vrijednost projekta
  • Trajanje prihvatljivih projektnih aktivnosti
  • Imovina
  • Informiranje i vidljivost projektnih rezultata

Obveze korisnika

Korisnik EU fondova ima važne obveze, a između ostalog:

  • provesti projektne aktivnosti prema projektnog prijedlogu
  • izbjegavati sukobe interesa
  • dostaviti izvještaje o napretku projekta prema propisanim rokovima
  • dostaviti izvješće o izvršenim projektnim aktivnostima u projektu nakon proteka krajnjeg roka
  • pravovremeno zatražiti isplatu prihvatljivih troškova projekta prema utvrđenim rokovima
  • informirati javnost o provedbi projektnih aktivnosti
  • istaknuti logotip EU sufinanciranja projektnih aktivnosti
  • održavati projektne rezultate i nakon završetka projekta (5 godina)

 

Ukoliko trebate pomoć vezano uz provedbu EU projekata, izaberite relevantan Webinar iz naše ponude, ili se registrirajte za obavijesti o budućim temama. Sretno!